Kontakti: Jacek Wojciechowicz (48-22) 520 80 54 jwojciechowicz@worldbank.org Merrell Tuck, global mobil # 202 415 1775
mtuckprimdahl@worldbank.org VARŠAVA, 20. lipnja 2005. – Većina zemalja srednje i istočne Europe i srednje Azije trebale bi mnogo više raditi na poboljšanju učinkovitosti svojih pravosudnih sustava, poboljšanju izvršenja i stvaranju jačih poticaja za odgovornost sudaca. Prema novom izvješću Svjetske banke trebale bi i smanjiti zaostatke i riješiti problem korupcije u pravosudnim sustavima u regiji. Izvješće, pod nazivom Pravosudni sustavi u gospodarstvima u tranziciji: Ocjena prošlosti, pogled u budućnost daje pregled napora uloženih u pretvorbu pravnih institucija u tranzicijskim zemljama od 1990. godine i ocjenjuje njihovo trenutno stanje. Autori temelje svoje nalaze na anketama u koje su bili uključeni građani, odvjetnici i rukovoditelji poduzeća u cijeloj regiji. “Reforma pravosuđa nije pratila ogromne korake koji su napravljeni u mnogim tržišno orijentiranim gospodarstvima. Štoviše, napredak u reformi i jačanju pravosudnog sustava bio je manji od napretka u bilo kojem drugom području političke ili institucionalne reforme,” kaže Cheryl Gray, autorica izvješća i Direktorica Odjela Svjetske Banke za smanjenje siromaštva i gospodarsko upravljanje u regiji Europe i Srednje Azije (ECA). Objava izvješća o pravosuđu poklapa se s održavanjem Radionice o Izvršenju ugovora i pravosudnim sustavima u Srednjoj i Istočnoj Europi 21. i 22. lipnja u organizaciji Svjetske banke i Poljske narodne banke. Na tom će se događanju sastati javni dužnosnici iz četrnaest zemalja i područja, kao i donatori, kako bi podijelili informacije i izmijenili iskustva u području reforme pravosuđa i izvršenja trgovinskog ugovora te postavili temelje za buduću suradnju. “Kako se zemlje ECA regije budu udaljavale od tranzicije i počnu se natjecati na globalnom tržištu, a tvrtke se počnu sve više oslanjati na formalni pravni sustav u rješavanju poslovnih sporova, pritisak na sudove postajat će sve jači. Zbog toga je jačanje pravnih institucija glavni izazov u sljedećem desetljeću,” primjećuje David Bernstein, suautor i viši stručnjak za upravljanje javnim sektorom u ECA regiji Svjetske banke. Bernstein radi s vladama na projektima reforme javne uprave i pravosuđa na Balkanu i Kavkazu. Mišljenja tvrtki i odvjetnika o poštenju i učinkovitosti sudstva Prema izvješću, samo oko četvrtina anketiranih menadžera smatrali su da su sudovi pošteni i pravedni (a udio je još manji u nekim zemljama kao što je Albanija, Kirgistan, Moldavija i Rusija). Manje od 40% smatralo je da sudovi uspijevaju izvršiti svoje odluke. Mnogi su menadžeri rekli da su sudovi spori i skupi – te da u mnogim zemljama postaju sve sporiji i skuplji. Zaista, čini se da se mišljenje građana o sudovima od sredine 1990-ih pogoršalo. Izvješće citira i podatke koji su dobiveni anketiranjem odvjetnika u regiji koja je obuhvaćena projektom Grupe Banke pod nazivom «Poslovanje». Odvjetnici su naveli, na primjer, da je 2004. u većini zemalja u tranziciji bilo potrebno više od 200 dana da bi se naplatio neosigurani dug, a u Srbiji i Crnoj Gori, Sloveniji i Poljskoj trebalo je gotovo tri godine. Na cijelom području ECA, prosječno vremensko razdoblje koje je potrebno za naplatu duga čini se iznosi gotovo dvostruko od prosjeka u zemljama OECD-a s višim dohotkom. Različite zemlje, različiti recepti za poboljšanje pravosuđa “Uočili smo velike razlike u stupnju do kojeg tvrtke koriste sudove, a to određuje koje će reforme najvjerojatnije biti održive. Ne iznenađuje da postoji snažan odnos između opsega gospodarskih reformi i potražnje za pravosudnim uslugama koja se javlja kao rezultat. Ali rastuća potražnja samo stvara dodatan pritisak na sudove, usporavajući ih i stvarajući još negativniju sliku» objašnjava James Anderson, suautor i viši ekonomist u ECA regiji Svjetske banke. Pravosudna strategija zemlje trebala bi se oblikovati u skladu sa stvarnošću i stvarnim potrebama. U zemljama kao što su Bjelorusija i Uzbekistan, gdje je kapitalizam u najboljem slučaju tek u začetku, glavni prioritet trebala bi biti izgradnja osnovne potražnje za nepristrano rješavanje sporova kroz stalne tržišne reforme. Sa širenjem privatnog sektora, rast će i potražnja za sudovima. Suci, pravnici i vladini službenici trebali bi raditi na izgradnji pravosudne odgovornosti i neovisnosti dok postupno jačaju sposobnost pravosudnog sustava. U Azerbajdžanu, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini, između ostalih, tržišna reforma je daleko odmakla, ali pravosudni sustavi su i dalje slabi. Političari i suci u tim zemljama moraju se usredotočiti na jačanje odgovornosti i ulaganje u osnovne kapacitete – sudske prostorije, jednostavnu informatičku infrastrukturu i zapošljavanje referenata ili administratora kako bi se oslobodilo vrijeme sudaca. U Bugarskoj, Makedoniji i Rumunjskoj postoji velika potražnja za sudskim uslugama, ali samo neveliki sudski kapaciteti. Te zemlje moraju rješavati složena pitanja neovisnosti, odgovornosti, rada sudova, alternativnog rješavanja sporova i organizaciju i funkcioniranje odvjetnika, ovrhovoditelja i javnih bilježnika. Moraju djelovati brzo kako bi proveli sveobuhvatne strategije reforme pravosuđa koje razvijaju. U zemljama u kojima su potražnja i sposobnosti razmjerno visoke – nove članice EU-a i Hrvatska – napori se mogu usredotočiti na preostala „slaba“ mjesta, bez obzira radilo se o brzini (u Slovačkoj Republici), sposobnosti izvršenja odluka (u Poljskoj i Baltičkim zemljama) ili pravednosti i poštenju (u Mađarskoj). Temelji daljnje reforme pravosuđa i sudstva: Što se čini? Svaka zemlja suočena je s različitim izazovima u reformi svog pravosuđa, međutim, prema izvješću, svima je zajednička potreba za: - Jačanjem transparentnosti i odgovornosti kroz poticaje za suce koji se temelje na zaslugama, nasumičnom dodjelom predmeta, objavom odluka, kao i mehanizmima za dobivanje povratnih informacija od građana i medija o radu pravosuđa. Na primjer, Armenija i Gruzija poduzimaju mjere za poboljšanje tijeka pravnih informacija kao korak prema većoj transparentnosti;
- Izgradnjom operativne neovisnosti većom sudskom kontrolom proračuna, osoblja i postupaka u sudstvu. Makedonski suci dobili su ovlasti nad svojim proračunom 2004. godine;
- Revidiranjem postupaka upravljanja predmetima u cilju poboljšanja kontrole pravosuđa i učinkovitosti u sudnici te osiguranje informatičkih sustava za službenike u pravosuđu za automatizaciju i praćenje novog sustava. Albanija, Armenija, Hrvatska i Makedonija nalaze se među zemljama koje sada uspostavljaju takve sustave;
- Poboljšanjem pristupa, sigurnosti i rada sudova kroz kapitalna ulaganja u nove ili obnovljene objekte. Gruzija, na primjer, obnavlja zgrade sudova uz pomoć 13,4 milijuna USD kredita Međunarodnog udruženja za razvoj (dio Banke za meke kredite).
“Pravna država od ključne je važnosti za uspješno tržišno gospodarstvo, a vodstva mnogih tranzicijskih zemalja uvidjela da je potreba za razvojem djelotvornih, učinkovitih i vjerodostojnih pravnih i pravosudnih sustava među najvišim prioritetima. Nadamo se da im analiza i lekcije u ovom izvješću mogu pružiti smjernice za daljnji napredak,” zaključuje gđa. Gray. -- | 
