Op Ed, autor Jane Armitage Direktorica za zemlju Svjetske banke i regionalni koordinator za Jugoistočnu Evropu Objavljeno u Dnevnom avazu, 11.07.2009 Svijet se nalazi usred najveće recesije poslije Drugog svjetskog rata. Uticaj recesije se nigdje nije osjetio tako snažno kao u istočnoj i centralnoj Evropi. Bosna i Hercegovina nije izuzetak: Očekuje se da će se BDP Bosne i Hercegovine smanjiti za 3 posto u 2009. godini, a da će ukupan budžetski deficit iznositi oko 2 milijarde KM, ukoliko se ne poduzmu nikakve mjere štednje. U proteklim mjesecima, BH vlasti radile su marljivo na izradi mjera koje bi uspostavile makroekonomsku stabilnost i osigurale finansijska sredstva od MMF-a i drugih međunarodnih finansijskih organizacija. Ta sredstva će biti ključna, ne samo da bi se prebrodila kriza, već i da bi se pripremilo za budućnost kada se jednom vanjsko okruženje poboljša.
U zavisnosti od vlastitih okolnosti, zemlje širom svijeta odgovaraju na krizu na različite načine. Političari i građani u mnogim zemljama prihvataju činjenicu da se moraju donositi teške odluke. Najbolje odluke teže da usklade izdatke sa dostupnim sredstvima, promoviraju ekonomski rast , i što je najbitnije, štite najugroženije slojeve stanovništva. Bosna i Hercegovina mora donijeti svoje vlastite teške odluke. Glavni izazov je reforma sistema socijalne zaštite koji se već i prije krize pokazao neodrživim, te se skoro u potpunosti zasniva na pravima ostvarenim učešćem i stradanjem u ratu, a ne na stvarnim potrebama korisnika. Naravno, sve države na svijetu imaju sisteme socijalne zaštite i one uspješne teže tome da ih učine pravednim, održivim i efikasnim. Sistem u Bosni i Hercegovini nije ni jedno od ovo troje.
Sstem socijalne zaštite u BiH nije socijalno pravedan. Manje od 30 posto svih programa za socijalnu zaštitu invalida, učesnika u ratu i njihovih porodica dolazi do najsiromašnijih slojeva stanovništva. Čak 27 posto nekih naknada dobija najbogatija petina stanovništva, a sve to plačaju porezni obveznici. Uistinu, Svjetska banka procjenjuje da svi ovi programi koji su odgovorni za 41 posto javne potrošnje u Federaciji smanjuju siromaštvo za zanemarivih 1,2 posto, pa ne iznenađuje da procjene pokazuju da oko BH ima oko 18 posto relativno siromašnog stanovništva.
BH sociajlni sistem nije ni fiskalno održiv; čak i prije krize BH je 2008. godine zabilježila veliki fiskalni (budžetski) deficit. Sada kada svjetska ekonomska kriza pogađa Bosnu i Hercegovinu punom snagom, u pitanju je sami opstanak njenog socijalnog i ekonomskog sistema. Uz planirani budžetski deficit od 8,0 posto BDP-a u 2009. godini (što je 2 milijarde KM) Bosni i Hercegovini nedostaje novca. Jedan od glavnih razloga za ovaj deficit je nekontrolirani porast u posljednje tri godine – naročito u Federaciji – socijalnih naknada, na koji se sada troši preko 4 posto državnog BDP-a. Za uporedbu, regionalni susjedi Bosne i Hercegovine troše 1,6 posto BNP-a; bogate države članice Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj troše 2,5 posto.
U konačnici, obim tih plaćanja podriva dugoročnu konkurentnost BiH. Udio BDP-a koji Bosna i Hercegovina troši na javna ulaganja, uključujući osnovnu infrastrukturu, je otprilike pola onoga što nove države članice EU-a troše. Rang BiH je, na primjer, u zadnjoj desetini na svjetskom nivou kada su u pitanju kvalitet zračne, cestovne i lučke infrastrukture. Ovo ne samo da podriva konkurentnost, već je dovelo do izgubljene prilike za stvaranje poslova za vrijeme krize pošto Vlada ima premalo sredstava da započne ili poveća velike kapitalne projekte, nego je upitno i finansiranje za već započete projekte od kojih ovise hiljade uposlenih radnika.
Reforma neće biti jednostavna, ali postoji jasno slaganje oko toga šta se treba uraditi.
Prevare i nedostatak transparentnosti kod kriterija za ispunjavanje uslova za dobijanje naknada iz budžeta moraju biti eliminirani. Nadalje, moraju se uvesti takvi sistemi raspodjele koji će osigurati da socijalne naknade idu onima koji ih stvarno trebaju. Za ovo će biti potrebno uvođenje određene formule koja će naknade učiniti zavisnim od prihoda i drugih indikatora imovinskog stanja. Da bi se ovo uradilo, Bosna mora ojačati institucionalne sisteme koji upravljaju ovim naknadama. Tačnije, uvesti integrirane baze podataka da bi se utvrdilo da li pojedinci dobijaju više nego što su zaslužili i poduzeti revizije prava korisnika naknada da bi se osiguralo da samo oni sa stvarnim innvaliditetom primaju naknade.
Svrha ovoga nije da se ljudima uskrate naknade, već da se osigura da postoji novac za plaćanje naknada onima kojima su stvarno potrebne. Sada je vrijeme za djelovanje. Uz smanjena finansijska sredstva uslijed krize, i u nedostatku reformi, neproporcionalna veličina tih naknada će vjerovatno dovesti do toga da Federacija neće biti u stanju da isplaćuje plate za javni sektor, uključujući nastavnike, policajce, niti će biti novca za plate radnika koji rade na izgradnji puteva i drugih infrastrukturnih projekata.
Svaka vlada ima obavezu da pomogne u obezbjeđivanju dostojanstvenog života za svoje građane, uključujući i svoje borce; dio ove odgovornosti je i da osigura da su sve naknade koje pruža održive. Sistem Bosne i Hercegovine će odraziti njenu vlastitu historiju i vrijednosti. Svjetska banka, koja je bila blizak i odan partner Bosne i Hercegovine, od prije završetka rata 1995. godine, je spremna da pruži ideje iz iskustava drugih zemalja. Sa zadovoljstvom ćemo nastaviti pružati podršku koja će pomoći Bosni da se suočava sa bitnim razvojnim izazovima, danas i u budućnosti.
|
