Contacts: Jacek Wojciechowicz (48-22) 520 80 54 jwojciechowicz@worldbank.org Merrell Tuck, global mobil # 202 415 1775
mtuckprimdahl@worldbank.org VARŠAVA, 20 juni, 2005 – Većina zemalja u centralnoj i istočnoj Evropi i centralnoj Aziji (ECA) moraju uraditi mnogo više radi podizanja efikasnosti njihovih pravosudnih sistema, poboljšanja provedbe zakona i stvaranja jačih poticaja za odgovornost sudija. Također moraju smanjiti broj neriješenih slučajeva i boriti se protiv korupcije u pravnim sistemima u regiji, tvrdi novi izvještaj Svjetske banke. Izvještaj sa nazivom Pravosudni sistemi u tranzicjskim ekonomijama: Ocjena prošlosti sa pogledom na budućnost, se bavi naporima na transformiranju zakonskih institucija u tranzicijskim zemljama od 1990 godine i daje ocjenu tekućeg stanja. Autori zasnivaju svoje nalaze na anketama građana, pravnika i menadžera preduzeća širom regije. “Reforma pravosuđa nije održala korak sa ogromnim naporima koji su učinjeni u mnogim tržišno orijentiranim reformama. Zaista, manje napretka je učinjeno u reformi i jačanju pravosuđa u poređenju sa skoro svim drugim oblastima reforme politike ili institucija,” kaže Cheryl Gray, autorica izvještaja i direktorica odjeljenja Svjetske banke za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje u Regiji Evrope i Centralne Azije (ECA). Objavljivanje izvještaja o pravosuđu koincidira sa radionicom od 21-22 juna o Provođenju ugovora i pravosudnih sistema u Centralnoj i Istočnoj Evropi koju organiziraju Svjetska banka i Nacionalna banka Poljske. Skup će okupiti zvaničnike iz javnog života iz četrnaest zemalja i teritorija kao i donatore radi razmjene informacija i iskustava u oblasti pravosudnih reformi i provođenju komercijalnih ugovora i položiti temelje za buduću suradnju. “Kako zemlje ECA napreduju i dalje od tranzicije i natječu se na globalnom tržištu a firme se pouzdaju sve više u formalne zakonske sisteme na razrješavanju poslovnih sporova, pritisak na sudove će se samo povećavati. Iz tog razloga, jačanje zakonskih institucija je centralni izazov sljedeće decenije,” napominje David Bernstein, koautor i viši specijalist Svjetske banke za upravljanje javnim sektorima u regiji ECA. Bernstein radi sa vladama na javnoj administraciji i projektima zakonskih reformi na Balkanu i Kavkazu. Gledišta firmi i pravnika vezano za poštenje i efikasnost sudskih sistema Prema izvještaju, samo oko jedna četvrtina ispitanih menadžera su smatrali da su sudovi pravični ili pošteni (sa postocima koji su čak i manji u zemljama kao što su Albanija, Kirgiska Republika, Moldavija i Rusija). Manje od 40 procenata je smatralo da sudovi mogu da provedu svoje odluke. Većina menadžera je rekla da su sudovi spori i skupi – i postaju takvi u mnogim zemljama. Zaista, mišljenje građana o sudovima se izgleda pogoržalo od sredine 1990-ih. Izvještaj također navodi podatke iz ankete pravnika u regiji koja je poduzeta kao dio Projekta Poslovanje Svjetske banke. Pravnici su izvijestili, na primjer, da je u većini tranzicijskih zemalja potrebno više od 200 dana da se naplati neosigurani dug u 2004, a u Srbiji i Crnoj gori, Sloveniji, i Poljskoj to je trajalo skoro tri godine. Širom ECA rejona, prosječni period vremena neophodnog za naplatu duga izgleda da je skoro duplo duži od prosječnog perioda potrebnog u OECD zemljama sa višim dohotkom. Različite zemlje, različiti recepti za poboljšanje pravosuđa “Nailazimo na velike razlike u obimu do kojeg firme koriste sudove a to onda određuje koje bi reforme bile održive. Bez iznenađenja, postoji snažna povezanost između obima ekonomskih reformi i rezultirajuće potražnje za uslugama pravosudnog sistema. Ipak rastući zahtjevi samo dodatno stavljaju pritisak na sudove, usporavajući ih i izazivajući još negativniju percepciju,” objašnjava James Anderson, koautor i Viši ekonomista Svjetske banke iz ECA regije. Pravosudne strategije zemalja bi se trebale krojiti na realnostima i potrebama na terenu U zemljama kao što su Bjelorusija i Uzbekistan, gdje se kapitalizam rađa, prvi prioritet bi trebao biti izgradnja osnovnih zahtjeva za nepristrano rješavanje sporova kroz kontinuirane reforme tržišta. Kako se privatni sektor razvija, tako će i konsekventno tome, zahtjevi za sudove. Sudije, zakonodavci i vladini dužnosnici bi onda trebali raditi na izgradnji pravosudne odgovornosti i neovisnosti istovremeno i postepeno jačajući kapacitet pravosudnog sistema. U Azerbejdžanu, Gruziji, Moldaviji i Ukrajini, između ostalih, tržišne reforme su otišle dalje ali su pravosudni sistemi ostali slabi. Donosioci politike i sudije u tim zemljama se moraju fokusirati na jačanju odgovornosti i investiranje u osnovne kapacitete – sudske prostorije, jednostavnu infrastrukturu informatičke tehnologije i angažiranje službenika ili činovnika koji bi oslobodili sudije dodatnih poslova. Bugarska, Makedonija i Rumunija imaju veliku potražnju za pravosudnim uslugama ali još uvijek skromne pravosudne kapacitete. Ove zemlje moraju riješiti kompleksno pitanje neovisnoati, odgovornosti, rada suda, mehanizama alternativnog rješavanja sporova i funkcioniranje odvjetništva,sudskih službenika i bilježnika. One moraju raditi brzo da bi implementirali sveobuhvatne strategije pravosudne reforme koje one razvijaju. U zemljama gdje su potrebe i kapaciteti relativno visoki – novim članicama EU i Hrvatskoj – napori se mogu fokusirati na preostale slabe oblasti, bilo brzine (u Slovačkoj Republici), sposobnosti provođenja odluka (u Poljskoj i Baltičkim zemljama), ili pravičnosti i poštenju (u Mađarskoj). Temelji za daljnje zakonske i pravosudne reforme: Što se radi na tome? Svaka zemlja se suočava sa različitim izazovima u reformiranju svog pravosuđa, ali prema izvještaju, svi dijele iste potrebe da: § Jačaju transparentnost i odgovornost kroz podsticaje za sudije bazirane na zasluzi, dodjeljivalju slučajeve bez nekog reda, objavljuju odluke i mehanizme za povratne informacije od građana i medija o radu suda.Armenija i Gruzija, na primjer, poduzimaju mjere na poboljšanju protoka pravnih informacija kao korak ka većoj transparentnosti. § Izgrade operativnu neovisnost kroz veću pravosudnu kontrolu nad budžetima, osoblju i procedurama. Sudije u Makedoniji su dobili ovlaštenja za svoj budžet u 2004. § Izmjene procedure upravljanja slučajem radi poboljšanja pravosudne kontrole i efikasnosti u sudnicama i osiguraju pravosudnim organima infromatičku tehnologiju za automatski rad i praćenje novog sistema. Albanija, Armenija, Hrvatska i Makedonija spadaju među zemlje koje sada uspostavljaju takve sisteme. § Poboljšaju pristup, sigurnost i rad sudova kroz kapitalne investicije u nove ili obnovljene objekte. Gruzija, na primjer, obnavlja svoje sudske zgrade us pomoć 13.4 miliona dolara kredita od Međunarodne asocijacije za razvoj (najpovoljniji kreditni proizvod Svjetske banke). “Vladavina zakona je od osnovnog značaja za dobro funkcionirajuću tržišnu ekonomiju i lideri u mnogim tranzicijskim zemljama prepoznaju potrebu za razvijanjem efikasnih i kredibilnih zakonskih i pravosudnih sistema kao njihove najviše prioritete. Nadamo se da analize i iskustva iz ovog izvještaja mogu pomoći u usmjeravanju posla koji se odvija i ide naprijed,” zaključila je gospođaGray . |
RSS