Contact:
Merrell Tuck-Primdahl, work ph# 202 473-9516
Global mobil # 202 415-1775
mtuckprimdahl@worldbank.org WASHINGTON DC, 1 novembar, 2005 – Većini tranzicijskih zemalja u Istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom savezu nedostaje prilika za zapošljavanje a zapošljavanje se može poticati samo politikama koje omogućavaju restruktuiranje preduzeća i poboljšanje investicione klime, kaže se u izvještaju Svjetske banke koji je objavljen danas. Izvještaj nazvan Povećavanje prilika za posao u Istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom savezu, analizira tržišta rada u 27 tranzicjskih zemalja od pada komunizma prije nekih 15 godina. On daje odgovore na tri ključna kompleta pitanja: Kako je transformacija ekonomije utjecala na tržište rada? Koliko su zemlje napredovale i koja su ograničenja za otvaranje više i boljih radnih mjesta? Koje politike mogu pomoći u promoviranju novih radnih mjesta? Usprkos regionalnom ekonomskom uspjehu u prelasku sa centralnog planiranja na slobodno tržište, jedna ključna oblast nije pokazala dovoljno rezultata – otvaranje produktivnih radnih mjesta. “Osim ako se šanse za zapošljavanje ne poboljšaju, moglo bi doći do zastoja u značajnom smanjenja siromaštva koji je prisutan u regiji od 1998, pošto bi ono podrivalo političku potporu reformama,” upozorava Arup Banerji, Upravitelj sektora Ekonomskog odjela za razvoj ljudskih resursa regije Evrope i Centralne Azije u Svjetskoj banci (ECA),koji je nadzirao izradu izvještaja. “Dok je nešto tranzicijske nezaposlenosti bilo očekivano, iznenađenje leži u njenoj istrajnosti,” objašnjava Jan Rutkowski, Vodeći ekonomista u ECA i koautor studije. “Mnogi radnici koji su strukturalnim promjenama izgubili posao nisu uspjeli da nađu novi, a priličan broj ih je van posla već više od godinu dana ili su na nisko produktivnim zanimanjima. U nekim državama novim članicama Evrospke Unije, kao i nekim zemljama koje pristupaju, stopa nezaposlenosti se izražava u dvocifrenim brojkama. U zemljama Zajednice nezavisnih država, problem radnih mjesta leži više u kvaliteti poslova – koja su manje produktivna i ne plaćaju se puno,” objašnjava Stefano Scarpetta, koautor izvještaja i Savjetnik za tržište rada i Vodeći ekonomista u odjelu Potpredsjednika Svjetske banke za razvoj ljudskih resursa i socijalnu zaštitu. Izvještaj požuruje zemlje da poboljšaju njihove investcione klime na način koji će stimulirati firme da investiraju i otvaraju produktivna radna mjesta. On također poziva na korake ka smanjivanju troška mobilnosti radne snage razvijanjem tržišta stambenog fonda i hipoteka kao i boljeg pristupa šansama za učenje koje traju čitav životni vijek. Iskoristivši anketu provedenu među preko 4,000 vlasnika poslovanja i menadžera, autori analiziraju faktore koji ohrabruju ili obeshrabruju firme kod investiranja ili upošljavanja. Ekonomska i politička neizvjesnost, korupcija, visoki porezi i neefikasni sudovi se vide kao ključni faktori u ograničavanju poduzetničkih aktivnosti. Specifične sub-regionalne preporuke
Da bi se otvorilo više i boljih radnih mjesta, vlade i poslovanja u sub-regijama trebaju poduzeti sljedeće radnje koje su krojene po specifičnim okolnostima u pojedinim zemljama: U Centralnoj i istočnoj Evropi, da bi se bavilo pitanjem velike nezaposlenosti, više treba uraditi na poboljšanju uvjeta investicione klime, usprkos skorašnjem napretku. Od osnovne je važnosti smanjiti troškove otpočinjanja poslovanja, olakašati registraciju imovine i ojačati provođenje ugovora. Reforme sistema penzija i socijalne zaštite su također potrebne kao način snižavanja poreza na radnu snagu. U Jugoistočnoj Evropi, trebaju se preduzeti koraci na smanjenu administrativnih prepreka i smanjiti porezi na radnu snagu. Pored toga, zemlje moraju provesti institucionalne i regulatorne reforme kako bi razvili prihvatljivo tržište rada, gdje bi se ključna prava radnika efikasno štitila a poslodavci ne bi bezraložno bili ograničeni u prilagođavanju veličine i kadrovske strukture svoje radne snage. U CIS zemljama sa srednjim prihodima (kao što su Kazahstan, Rusija, i Ukrajina), nezaposlenost je niža ali je loša upolenost veća jer ljudi rade na nisko produktivnim radnim mjestima. Glavni prioritet je smanjenje administrativnih prepreka, kao i deregulacija radnih odnosa i fokusiranje na provođenju ključnih standarda rada. Također, ako bi se mogle uvesti programi za nezaposlene koji bi pomogli otpuštenim radnicima, manje ljudi bi se i dalje držalo bezperspektivnih radnih mjesta radi preživljavanja. U CIS zemljama sa malim prihodima na Kavkazu i u Centralnoj Aziji, okruženje je karakterizirano nerazvijenim institucijama, lošim upravljanjem i nepouzdanom infrastrukturom. Savjet za sub-regiju uključuje kontinuirani razvoj institucija tržišne ekonomije i smanjenje rizika vezanog za otvaranje novog poslovanja. Siromašne CIS zemlje također trebaju poboljšati pouzdanost javne infrastrukture, ukloniti otežavajuće carinske barijere i trgovinska pravila i ohrabriti investiranje u ljudski kapital u poljoprivrednim ergijama, pošto su radna mjesta u sub-regiji uglavnom pomjerena ka poljoprivrednom sektoru. “Pošto radna mjesta otvaraju nove, male, privatne firme, vlade trebaju da istrajavaju na reformama stvaranja dobre poslovne atmosfere. Programi zapošljavanja i politike obučavanja radnika i pomoći nezaposlenim neće biti dovoljne da riješe ovaj ozbiljni problem,” zaključuje Scarpetta. For more information, see http://www.worldbank.org/eca/laborstudy | 
RSS