Kontakti:
Merrell Tuck-Primdahl, posao tel # 202 473-9516
Global mobitel # 202 415-1775
mtuckprimdahl@worldbank.org WASHINGTON DC, 31. siječnja 2006. – Većina zemalja istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza ima koristi od reintegracije u svjetski trgovački sustav, međutim da bi u potpunosti iskoristile mogućnosti šire liberalizacije te zemlje, prema danas objavljenoj studiji Svjetske banke, moraju snažnije uprijeti kako bi realizirale domaće reforme. Studija upozorava da će se bez tih reformi nastaviti razvijati dva trgovačka bloka: jedan koji će se reformirati brže, koji se sastoji od bogatije skupine zemalja s vezama u zapadnoj Europi i drugi, koji će se sporije reformirati, koji se sastoji od siromašnije skupine zemalja i koji će biti usredotočen na Rusiju. Od dezintegracije do reintegracije: Istočna Europa i bivši Sovjetski savez u međunarodnoj trgovini analizira evoluciju trgovine u 27 zemalja u tranziciji od pada komunizma. Studija je ustanovila da je većina zemalja regije bolje integrirana u globalno gospodarstvo danas nego što je bila ikad dosad od ruske revolucije. Kroz posljednjih deset godina izvoz se utrostručio, uvoz se povećao dva i pol puta, a trgovina je rasla bržim tempom nego i u jednoj drugoj regiji u svijetu. Studija također govori da je otvorena trgovina snažan pogon za razvoj u regiji kako je to i drugdje u svijetu. Međutim, neke su zemlje regije bolje kapitalizirale na trgovini nego druge. One koje su najbolje prosperirale pronalaze načine kako međunarodne integracije pretvoriti u brzi rast na način da usporedo liberaliziraju trgovačke reforme i provode strukturalne i institucijske reforme 'iza granica'. Poljska i Mađarska su, na primjer, uvodile mjere promocije tržišnog natjecanja među društvima i poboljšanja uprave te su poticale direktne strane investicije kako bi domaće tvrtke povezale s globalnom mrežom proizvodnje. No, regija se sastoji i od zemalja s onu stranu spektra, kao što su, na primjer, Bjelorusija i Uzbekistan. Trgovački režimi tih zemalja i dalje su prilično zatvoreni, a tek im predstoje temeljne tržišne reforme 'iza granica': država je i dalje većinom vlasnik ključnih poduzeća, uslužni sektor je zatvoren prema konkurenciji, a infrastruktura i institucije koje olakšavaju poslovanje velikim su dijelom nerazvijene. Stanovništva tih zemalja vidljivo su siromašnija. «U Regiji se stvara bipolarnost. Jedna je skupina sklona trgovini s naprednim zemljama zapadne Europe i uživa relativno visoke prihode. Druga se skupina smatra siromašnijom i sklonija je povući se prema rusocentričnog sferi. Gospodarstvom većine tih zemalja još dominira robna trgovina i one time riskiraju da će propustiti sudjelovati u modernoj međunarodnoj podjeli rada,» rekao je Harry Broadman, ekonomski savjetnik i vodeći autor studije. Međutim, obzirom na različitost zemalja u regiji granice između ta dva bloka su tanke. Na primjer, Rusija i Ukrajina su više integrirane u globalnu ekonomiju nego mnogi njihovi susjedi u rusocentričnom bloku. S druge strane mnoge zemlje u jugoistočnoj Europi tvore sredinu između dva pola kako studija pokazuje. I zaista, zemlje poput Hrvatske, Rumunjske i Bugarske, koje iako su prihvatile liberalnu tržišnu politiku, sporije potiču širu utakmicu na domaćim tržištima, jačaju upravu i provode ostale strukturalne reforme vezane uz tržište. I dok su uvoz i izvoz u tim zemljama rasli produktivnost i domaći prihodi nisu ih pratili. Prema studiji ovaj je dvojni blok neizbježan. Međutim bit će potrebne konkretne mjere kako bi se daljnji razvoj te dvojnosti zaustavio – i po mogućnosti obrnuo. Kategorizacijom zemalja u tri skupine – nove zemlje članice Europske unije, zemlje jugoistočne Europe i zemlje ostatka bivšeg Sovjetskog saveza – studija daje specifične preporuke za reforme kako u trgovinskoj politici tako i u mjerama koje treba provesti 'iza granica'. «Praktički sve zemlje Regije moraju nastaviti s trgovinskim reformama kao što su smanjenje tarifa, uklanjanje prepreka za poticanje izvoza, nastojanja za ulazak u Svjetsku trgovačku organizaciju te racionalizacija nebrojenih regionalnih trgovinskih sporazuma. Međutim veće je i uvelike nedovršeno pitanje ono vezano uz reforme iza granica. Uspjeh tih reformi oslobodit će i natjerati domaće tvrtke da se natječu jedna s drugom na tržištu, stvorit će jake inicijative za upravu, osnažiti infrastrukturu za lakšu trgovinu te otvaranje usluga za međunarodnu trgovinu i investicije», kaže Broadman. I dok je provođenje većine reformi zadaća svake pojedine zemlje regije, studija kaže da će bogate nacije morati poboljšati ulazak na tržište određenim proizvodima i uslugama i ukloniti 'non-market' oznaku koja se odnosila na zemlje u tranziciji u slučajevima 'anti-dumpinga'. Studija također naglašava da će zemlje darivatelji morati pružiti više pomoći u jačanju institucija vezanih uz trgovinu, a osobito zemljama s niskim prihodima, slabijih performansi. |
RSS