Click here for search results
Online Media Briefing Cntr
Embargoed news for accredited journalists only.
Login / Register

Foin-sa’e Timor Sira Halibur Malu Atu Halo Sira Nia Bairru Seguru

Available in: English

Dili, Timor-Leste, 26 Junho 2006 -- Bainhira ita husu ema iha Dili, fatin nebe mak seguru liu iha sidade ne’e nebe afetadu hosi konflitu foin lalais ne’e, sira sei dehan Taibessi. Taibessi nudar fatin antigu ida iha parte leste sidade nian. Desde konflitu hahú iha fulan Abril rohan, uma barak mak naksobu no sunu-mutuk tiha no ema barak mak halai atu hetan seguransa. Kuaze fatin hotu-hotu iha Dili laran mak ahi-suar hosi uma sira nebé ahi han falun metin. Maibé buat ne’e la akontese iha Taibessi.

 

Atu proteje sira-nia área no atu hakuran risku bandidu sira mak estraga bairru, ema foin-sa’e sira iha Taibessi halibur malu hodi halo patrulla iha sira-nia área iha kalan. Funsionáriu Banku Mundial Timor-Leste nain rua - Acacio de Oliveira no Luis Sequeira – hola mos parte iha patrulla sira ne’e.

 

“Ami halo ona patrulla ne’e desde krize ne’e hahú no inisiativa ne’e mai hosi ema foin-sa’e sira iha ami-nia bairru laran,” Acacio, oficial kontabilidade Banku Mundial nian dehan. “Ami deside atu halo patrulla sira ne’e tanba ami lakohi ami-nia bairru atu hetan problema. “La hanesan fatin barak iha Dili, ema iha Taibessi hela iha fatin ne’e kleur ona no ema hotu-hotu konhese malu. Ami haré malu hanesan familia. Nudar ema foin-sa’e, ami hanoin katak importante ba ami atu hametin nafatin relasionamentu sira ne’e no halo ami nia área livre hosi konflitu.”

 

Violensia nebé kona Timor-Leste iha 1999 mosu barak liu entre ema sivil sira nebé la kaer kilat nebe hakarak ukun’an no milisia sira, maibé problema sira nasaun foun ne’e nian kompleks liu. Problema  ne’e hahú ho demisaun membru forsas armadas nain 600 nebé reklama konabá diskriminasaun hosi sira-nia komandante sira. Barak liu hosi ex-militar sira ne’e mak mai hosi parte loromonu Timor-Leste. Faksi boot rua ne’e, parte leste ka Lorosae nebé signifika “fatin nebé loro sae ba” iha lian Tetun no parte oeste ka Loromonu nebé significa “fatin nebé loro monu ba”, mosu tiha iha konflitu Timor-Leste nian foin lalais ne’e. Inimizade entre lorosae-loromonu halo tiha distúrbiu, sunu-uma, lelan no tiru-malu haleu Dili.

 

Luis Sequeira, nebé servisu ba Banku Mundial nudar Ofisial Komunikasoens, dehan katak uluk iha istória nasaun nian la iha funu entre rejiaun sira. “Ami hotu funu ba ukun’an iha tinan 24 laran maibé orasne’e ita sente katak buat hotu naksobu tiha,” nia dehan. “Ami hotu tenki hatene katak divizaun lorosae no loromonu nudar expresaun jeográfika deit. Nudar ema foin-sa’e Timor ida hau sei fiar nafatin katak maiske orasne’e mosu krize ida, maibé Timor-Leste sei hanesan nafatin istoria susesu ida no bele mosu hikas iha dalan dame ida.”

 

Violénsia ne’e hamosu tiha refujiadu rihun-ba-rihun nune’e nasaun ne’e hasoru krize umanitária ida.

 

Maiske tropa internasional sira orasne’e kontrola daudaun seguransa iha Timor-Leste no soldadu sira hadau daudaun kilat atus-ba-atus, maibé sei iha nafatin risku violencia nebé bandidu sira halao.   Lelan no sunu-uma sei mosu nafatin iha fatin balun, no “ami lakohi buat ne’e akontese ba ami-nia bairru,” Luis dehan. “Ami sente katak problema ne’e la’os problema nebé military sira bele rezolve. Ne’e problema ida nebé ami-nia povu rasik, ema Timor, liu-liu foin-sa’e sira tenki resolve,” Luis dehan.

 

“Hodi patrulla ami-nia bairru ida-idak no ho  apoiu hosi populasaun, ami bele tulun seguransa fila hikas ba normal. Ami iha komunikasaun diak tebe-tebes ho ezersitu Australianu nebé halo patrulla iha bairru Taibessi no bairru sira seluk iha Dili laran. Sira gosta tebe-tebes sa mak ami halao daudaun ne’e.”

 

Maibé halo patrulla kala-kalan la’os buat fasil ida. “Ami tenki sakrifika tempu balun ba ami nia familia,” Luis dehan. “No susar liu tan tanba ami tenki servisu iha loron tuir mai.

 

“Maibé ami tenki halo buat ne’e tanba ami hakarak ami nia hela-fatin   seguru hosi violensia no ema iha Taibessi suporta tebe-tebes ami-nia atividade sira,” Acacio nebé iha oan-feto kiik rua dehan.

 

Acacio no mos Luis fiar katak orasne’e importante atu buka hatene sa mak hamosu violensia hosi bandidu sira. Dezempregu nebé boot nudar faktor prinsipal ida nebé halo ema foin-sa’e sira sunu-uma no lelan loja sira maiske sira barak mak deklara katak komitmen/kesetiaan ba “lorosae” ka “loromonu” nudar problema prinsipal.

 

“liu hosi ami-nia atividade patrulla sira, ami nudar ema foin-sa’e hakarak hatudu katak ami bele mos kontribui ba dame iha ami-nia nasaun laran,” Acacio dehan.

 

Atu hetan liu tan informasaun konaba Banku Mundial iha Timor-Leste, bele visita: www.worldbank@org/tl

 

 


Related News

Deklarasaun hamutuk hosi Komunidade Doador Internasional konabá Situasaun iha Timor-Leste
Estratejia Foun ba Timor-Leste Sublina Susesu Sira no Rekere Asaun atu Konsolida ba Progresu
Produsaun hahán Aumenta, Balada-Hakiak Aumenta tanba Pessoal Treinadu Barak mak Implementa Programa Reabilitasaun Agrikultura



Permanent URL for this page: http://go.worldbank.org/11JBZH4QF0