Op Ed autor: Marco Mantovanelli, Šef ureda, Svjetska banka, Bosna i Hercegovina Mi u Svjetskoj banci obično govorimo o ekonomiji, a ne o smeću. Ali kako ekonomija raste a životni standard se vremenom popravlja, tako proizvodimo i trošimo više usluga i dobara. U procesu stvaramo i više otpada i to je ono o čemu želim pisati danas. Kao rezultat rasta industrije i poboljšanja životnog standarda, Bosna i Hercegovina se mora nositi sa sve većom količinom otpada. Procjene navode da građani BiH stvaraju dva do tri miliona tona čvrstog otpada svake godine. I ta se količina povećava. Prikupljanje i odlaganje čvrstog otpada predstavlja izazovan zadatak za sve, čak i najrazvijenije, zemlje na svijetu. Uzmite za primjer moju zemlju, Italiju, koja se trenutno bori s krizom upravljanja otpadom. Bosna i Hercegovina nema takav gorući problem. Zemlja je, štaviše, ostvarila primjetan napredak na poboljšanju zbrinjavanja čvrstog otpada od 2002.g., kada su vlasti u BiH počele s implementacijom svoje Strategije upravljanja čvrstim otpadom. U tom procesu nekih 50 općina se udružilo u šest regija za zajedničko prikupljanje i upravljanje odlaganjem komunalnog otpada. U tom je procesu skoro 145 divljih deponija očišćeno i zatvoreno. Nedavno sam bio u Banja Luci i Sarajevu i bio sam impresioniran postignutim. Obje sanitarne deponije uspostavljane u ova dva grada zadovoljavaju najviše međunarodne standarde. Sve je pokriveno urednim travnjacima i okruženo drvećem. Ljudi koji žive u blizini često znaju reći kolika je sada razlika u odnosu na izgled od prije samo nekoliko godina. Ranije je ispuštanje gasa uzrokovalo česte incidente, dok su procjedne vode zagađivačle vodu i tlo. Danas postrojenje za prečišćavanje procjednih voda omogućava preusmjeravanje filtrata u Miljacku bez zagađivanja, dok postrojenje za proizvodnju električne energije iz metana daje 0,3 megavata struje godišnje, koja se isporučuje domaćinstvima putem elektro-energetske distributivne mreže. U Sarajevu je samo-održivo postrojenje za recikliranje, prvo te vrste u BiH, počelo s radom po standardima EU i u konačnici će postati profitabilno. Taj je uspjeh postignut zahvaljujući saradnji ostvarenoj preko entitetskih granica, obzirom da su se općine i iz Federacije BiH i iz RS reorganizirale u zajedničkom interesu ostvarivanja saradnje na uspostavljanju zajedničkih regionalnih deponija. S ponosom mogu reći da Svjetska banka već šest uzastopnih godina pruža podršku ovim nastojanjima. Ipak, najveći zadatak još uvijek stoji pred nama. Još uvijek ima dosta gradova i mjesta u cijeloj zemlji čije se deponije trebaju obnoviti i popraviti. Da se ne pominje stotine divljih deponija nabacanih duž puteva u BiH i inače, prekrasnih kanjona i uvala. Bez dugoročnog rješavanja tog problema, gradovi i mjesta u BiH će se suočiti sa zdravstvenim rizicima i pokušaji zemlje da privuče „zelene“ turiste će propasti. To je razlog, zašto u julu razmatramo odobravanje dodatnih povoljnih sredstava, koja će pružiti podršku za drugu fazu strategije upravljanja čvrstim otpadom u BiH. Ta faza predviđa izgradnju novih šest sanitarnih deponija do kraja 2009.g. Ali svi ti napori neće biti dovoljni bez učestvovanja cijele zajednice. Izuzetan mi je užitak planinarenje po divljinama BiH. Ali se prečesto susrećem s plastičnim bocama i ostalim otpadom. Prečesto vidim da vozači iz automobila ispred mene bacaju kroz prozor sve ono što ne žele zadržati u svoj autu. Zato kažem, nastavimo pričati o smeću da bi osigurali čistiju budućnost u BiH. |
RSS